Kelj spada među najzdravije namirnice na svijetu.
U srodstvu je s kupusom, brokulom, cvjetačom, a svi oni pripadaju porodici kupusnjača.
Postoji mnogo vrsta kelja, dok je kod nas najpopularniji glavati kelj (lat. Brassica oleracea var. sabauda) ili takozvano savojsko zelje.
Druge popularne vrste kelja su kelj pupčar, lisnati ili kovrčavi kelj te raštika.
Koji god kelj da konzumirate ne možete pogriješiti.
Sve vrste kelja su prava riznica nutrijenata i izvor zdravlja.
Bogatstvo nutrijenata i gotovo ništa kalorija
Šalica sirovog kelja (oko 70 grama) sadrži 19 kalorija, 4 grama ugljikohidrata, 1 gram proteina.
Sadrži jako malo masti, od kojih većinu čini alfa-linolenska kiselina (omega-3 masna kiselina).
Kelj je odličan izvor vitamina C, vrlo dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina A, K i B6, magnezija kalija i mangana, te dobar izvor tiamina, kalcija, fosfora i bakra.
Zbog izuzetno malog broja kalorija, a obilja nutrijenata, jedna je od najzdravijih namirnica koja je ujedno pogodna za svaku vrstu prehrane.
Konzumiranje kelja uveliko povećava dnevni unos minerala, vitamina i drugih esencijalnih hranjivih tvari čime:
jača imunitet
štiti od raka
jača kosti
štiti vid
proljepšava kožu, kosu i nokte
smanjuje upale u organizmu
štiti zdravlje srca i žila
poboljšava probavu
smanjuje rizik od dijabetesa
Ljekovito djelovanje kelja
1. Štiti od raka
Kelj, kao i ostale biljke iz roda krstašica, ima značajnu ulogu u prevenciji raka.
Sadrži biljne spojeve koji preveniraju oksidativni stres, potiču detoksikaciju enzima, stimuliraju imunitet, smanjuju rizik od raka, smanjuju maligne transformacije i karcinogene mutacije, te samo širenje raka.
Sadrži velike količine metabolita koji igraju ulogu u zaštiti od raka, što su potvrdile i brojne studije.
Zbog prisutnosti vitamina C i E, karotenoida, antioksidativnih enzima poput superoksid dismutaze i peroksidaze, te polifenola igra veliku ulogu u sprečavanju mutacijskih procesa u tijelu.
Ipak, antikancerogena svojstva krstašica najviše se pripisuju glukozinolatima (prekursorima biološki aktivnih izotiocijanata).
Za njih se pokazalo da učinkovito neutraliziraju spojeve koji uzrokuju rak te smanjuju njegovo širenje.
Važno je naglasiti da se njihova razina razlikuje od sorte do sorte.
Najbolji izvor je kasna sezonska vrsta kelja Wirosa, koju slijede glavati kelj, kelj pupčar i brokula.
2. Čuva zdravlje očiju
Kelj je bogat karotenoidima zeaksantinom i luteinom te vitaminom A.
Oni su od posebne važnosti za zdravlje makule i retine, područja gdje svjetlost ulazi u oko.
Štite oko i od ultraljubičastog zračenja te slobodnih radikala.
Karotenoidi i vitamin A, prema studijama, smanjuju rizik od razvoja katarakta i do 50%.
Zbog toga se konzumacija kelja osobito preporučuje starijim osobama.
3. Ima snažno antioksidativno djelovanje
Vitamin C najčešće se povezuje s citrusima.
No, zapravo ga mnoge vrste voća i povrća sadrže u mnogo većim količinama, a među njima je naravno i kelj.
Vitamin C je snažni antioksidans koji neutralizira slobodne radikale, uzročnike oštećenja stanica u tijelu i mnogih bolesti.
Ima zaštitnu ulogu u očuvanju zdravlja cijelog organizma.
Osim što snažno podiže imunitet, vitamin C bitan je za lijepu i zdravu kožu, kosti i zdrave zube.
Uz svoje antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin snažno potiče stvaranje kolagena.
4. Štiti od infarkta
Znanstvenici diljem svijeta navode da prehrana bogata vitaminom C izvrsno djeluje na krvožilni sustav i smanjuje rizik od infarkta.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Kalifornije proveo je istraživanje koje je pokazalo da dnevna konzumacija 500 mg vitamina C kod ispitanika smanjuje razinu upalnog proteina CRP za značajnih 24%.
CRP se smatra puno boljim mjerilom zdravlja srca od primjerice kolesterola.
Kelj obiluje i vitaminom K koji također štiti srce.
Smatra se da smanjuje rizik od ateroskleroze, ključnog faktora za rizik od srčanih bolesti.
5. Čuva zdravlje kostiju
Nedovoljan unos vitamina K povezan je i s većim rizikom od frakture kostiju.
Adekvatan unos ovog vitamina čuva zdravlje kostiju poboljšavajući apsorpciju kalcija te reducirajući urinarno izlučivanje kalcija.
Kelj, posebice u sirovom obliku, preporučuje se osobama koje pate od manjka kalcija u organizmu i imaju povećani rizik od fraktura.
6. Pomaže kod alergija
Patite li od astme ili alergija, svakako povećajte unos kelja u prehrani.
Obilje vitamina C jača imunitet, a sadrži i folnu kiselinu čiji je manjak u organizmu povezan s većim rizikom od pojave alergija.
Popularne sorte kelja i njihove zdravstvene dobrobiti
Lisnati kelj
Lisnati ili kovrčavi kelj (lat. Brassica oleracea var. sabellica), nutritivno je vrjedniji od običnog kelja, ali ima žilavo lišće zbog čega mnogima nije omiljen u prehrani.
Najviše se koristi za izradu sirovih zelenih sokova, čipsa od kelja i sličnih jela.
Nije težak za želudac kao što to može biti običan kelj.
Lisnati kelj je prava vitaminska bomba i u usporedbi s ostalim sortama kelja sadrži:
6,5 puta više omega-3 masnih kiselina
gotovo 4 puta više kalcija
15 puta više (pro)vitamina A
gotovo 12 puta više vitamina K
gotovo 4 puta više vitamina C
Kelj pupčar
Kelj pupčar, patuljasti kelj ili prokulica (lat. Brassica oleracea var. gemmifera), prepoznatljiv je po svojim specifičnim plodovima - mini glavicama kelja.
Lakše je probavljiv, dok je kemijskim sastavom približno jednak kelju.
Dobar je izvor vitamina C, folne kiseline i kalija te, kao i svi ostali članovi porodice kupusnjača, sadrži tvari koje mogu spriječiti rast tumora.
Prema ANDI ljestvici koja označava indeks nutritivne vrijednosti, spada među top 20 najbogatijih namirnica po udjelu vitamina, minerala i fitonutrijenata u odnosu na broj kalorija.
Prokulice značajno mogu pomoći u smanjenju kolesterola ako se konzumiraju kuhane na pari.
Takvom pripremom poboljšava se njihovo djelovanje, čuvaju važni nutrijenti i održava jedinstvena fina aroma.
Raštika
Raštika (lat. Brassica oleracea var. medullosa) od svih kupusnjača najviše obiluje vitaminom A, antioksidansima luteinom i zeaksantinom, te mineralom kalcijem bitnim za zdravlje kostiju.
Posebno se preporučuje kod visokog tlaka i u trudnoći.
Smatra se da potiče bolju koncentraciju, a može smanjiti i depresiju.
Popularna je u mediteranskim krajevima, ali uspijeva na gotovo na svakom tipu tla.
Dostupna je tijekom cijele godine, no najbolji okus ima u zimskim mjesecima što je čini odličnom sezonskom namirnicom.
Napomena:
Sirovi kelj se ne preporučuje osobama koje boluju od bolesti štitnjače, bubrega ili žučnih kamenaca.
Izvor: Alternativa Za Vas
0 komentari :
Objavi komentar