Bijeli, ružičasti ili purpurnih boja, bagrem (Robinia pseudoacacia) i mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. U narodu je poznat i kao akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo, kapinki.
Pripremljen kao čaj, bagrem suzbija reumatske bolove i zubobolju, a predstavlja i savršen antiseptik. Smanjuje povećano lučenje kiseline i pomaže kod migrene. Efikasno djeluje kod gastritisa, gorušice, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu
Čaj se sprema tako što se kašičica suvih cvjetova bagrema prelije sa dva decilitra ključale vode. Poklopi se i ostavi da odstoji pola sata, a zatim se procijedi i pije 1-3 šoljice dnevno.
Posebno mjesto je našao u homeopatiji. Po mišljenju ovih stručnjaka, odličan je u liječenju hiperaciditetom, odnosno pojačane kiselosti želuca, kod gorušice koja se javlja za vreme spavanja, migrene, kao i upale nerva lica.
Zapadna narodna medicina koristi ga za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju, čišćenja crijeva, za smanjenje visoke temperature, za bolje lučenje mokraće …
Cvijet bagrema možete odlično iskoristiti tako što ćete umočite u tijesto kao za palačinke i ispržite na ulju, predivno.
Idealan med za djecu
Bagremov med je veoma cijenjen u Evropi. Čist je, tečan, lagan, idealan za djecu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporučuje, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer djeluje protiv stresa, nervoze, nesanice, najprozirnija je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje bijel, mutan, sitnozrnasti, zbog čega podsjeća na snijeg. Ako se kristališe, teglu sa medom trebalo bi da potopite u toplu vodu i stvar je riješena.
Cvjeta od aprila do kraja maja ili čak juna.
Bijeli mirišljavi cvjetovi izlučuju mnogo nektara, a ukusni su i svježi i prženi. Kod naroda koji poznaju vrijednosti ovog drveta, cvijet se bere neposredno prije otvaranja, a list dok je sasvim mlad. Narodna medicina preporučuje čaj od osušenih cvjetova, koji je istovremeno ukusan i ljekovit kod prehlada i kašlja.
S druge strane, u svježim mahunama i sjemenkama ima mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata i masnoće.
Prilikom korišćenja određenih dijelova bagrema trebalo bi da budete oprezni. Zbog toksičnosti sastojaka robina, robitina, robinina, fazina, ne smijeju da se koriste stara kora, zreo list i sirove sjemenke.
Izvor: web-tribune
0 komentari :
Objavi komentar